Zemljovid - Tomišlja

Tomišlja
Tomišlja su naseljeno mjesto u sastavu općine Kalinovik, Republika Srpska, BiH.

Tomišlja su dio Donjeg Borča. U Tomišlju je postojala hrvatska katolička zajednica. Katolici su u Borču u crkvenim zabilješkama registrirani i polovicom 19. stoljeća, a Humljaci s 20. stoljeća dosta su naselili po gornjim predjelima nevesinjskog kotara, a posebice po Borču. Tada su sela Donjeg Borča pripadala su uloškoj općini. Tomišlja pripadaju sjevernom dijelu nevesinjske župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, u predjelu zvanom Donji Borač, u kojem je nekad bio bio veći broj Hrvata katolika. Katolici s područja Borča (Klinja, Ulog, Cerova, Baketa, Boljuni, Obadi, Obalj, Tomišlja, Kladovo Polje) htjeli su sagraditi 1913. crkvu za ovaj dio nevesinjske župe, ali prvi svjetski rat odgodio je gradnju u Klinji. Rastuća katolička zajednica bila je toliko narasla da su bez obzira na nepovoljne prilike za katolički puk između dvaju svjetskih ratova 24. siječnja 1929. godine ovdašnji katolici zatražili i utemeljenje zasebne župe u koju bi se ušla sva naselja Borča. Na kraju je crkva sagrađena u Ulogu 1937. godine.

Drugi svjetski rat bio je vrlo tegobno razdoblje za Hrvate nevesinjskog kraja. Mnogi su otišli, već 1941. planištarima je opao broj, a kobne 1942. slijedi krvavo opadanje i propadanje. Već od siječnja četnički pohodi okrvavili su Neretvu, u koje su četnici u prvom pohodu bacali ljude, žene i djecu, ubijene i žive koje su onda s obale puškom gađali. Preživjele su spasili muslimani kroz čija ih je sela Neretva nosila. Zbog višekratnog četničkoga koljačkog pohoda nevesinjska župa izgubila je oko 300 članova. Godina 1942. bila je osobito teška za tomišaljske katolike, kad je ubijeno je i nestalo: 7 osoba prezimenom Bogdanovića i Marića. Dosta preživjelih se 1946. godine vratilo na svoja imanja, no snažni pritisci učinili su da su napustili svoju djedovinu i raselili se diljem svijeta.

U poraću je tako val iseljavanja zahvatio čitav ovaj kraj, no odseljenici su održavali cijelo vrijeme vezu s rodnim krajem. Poslije drugog svjetskog rata nestali su katolici iz Tomišlja.

 
Zemljovid - Tomišlja
Zemljovid
Google (tvrtka) - Zemljovid - Tomišlja
Google (tvrtka)
Google Earth - Zemljovid - Tomišlja
Google Earth
OpenStreetMap - Zemljovid - Tomišlja
OpenStreetMap
Zemljovid - Tomišlja - Esri.WorldImagery
Esri.WorldImagery
Zemljovid - Tomišlja - Esri.WorldStreetMap
Esri.WorldStreetMap
Zemljovid - Tomišlja - OpenStreetMap.Mapnik
OpenStreetMap.Mapnik
Zemljovid - Tomišlja - OpenStreetMap.HOT
OpenStreetMap.HOT
Zemljovid - Tomišlja - OpenTopoMap
OpenTopoMap
Zemljovid - Tomišlja - CartoDB.Positron
CartoDB.Positron
Zemljovid - Tomišlja - CartoDB.Voyager
CartoDB.Voyager
Zemljovid - Tomišlja - OpenMapSurfer.Roads
OpenMapSurfer.Roads
Zemljovid - Tomišlja - Esri.WorldTopoMap
Esri.WorldTopoMap
Zemljovid - Tomišlja - Stamen.TonerLite
Stamen.TonerLite
Zemlja (geografski pojam) - Bosna i Hercegovina
Zastava Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi. Graniči s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Po svom uređenju izrazito je složena s elementima između federalne i konfederalne države: čine je dva entiteta – Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska te Brčko distrikt. Neovisnost je stekla 1. ožujka 1992. godine nakon odluke građana BiH referendumom o neovisnosti.

U BiH žive tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Prema popisu iz 2013. godine imala je 3 531 159 stanovnika. Sarajevo je glavni i najveći grad države.
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
BAM Konvertibilna marka (Bosnia and Herzegovina convertible mark) KM or КМ 2
ISO Jezik
BS Bošnjački jezik (Bosnian language)
HR Hrvatski jezik (Croatian language)
SR Srpski jezik (Serbian language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Crna Gora 
  •  Hrvatska 
  •  Srbija